Već je bio izgrađen kaštel i citadela u Marini (1495.), a prošle su i opasnosti od Turaka, kada je   1520 ili 1594.g. izgrađena nova župna crkva sv. Jakova u obliku latinskog križa s dvije pokrajnje kapele. Crkva je izvorno sagrađena u renesansnom stilu, ima funkciju župske i grobišne crkve.  Današnjim interijerom crkve dominiraju raskošni barokni oltari. (www.župa-marina.hr)

Mise su nedjeljom u 11 sati, a radnim danom u 18 sati. Zavjetni dan je 25. srpnja, kad je svečana proslava.

Prvobitna crkva sagrađena u 6. st.  i nalazi se na 170 m nadmorske visine. Dokaz za tu tvrdnju je konstrukcija luka nad vratima i jedan natpis u kamenu iz tog vremena. Polukružni luk je identičan takvom iz Dioklecijanove palače, ali mu nedostaje prednji dio s natpisom. U 15. st. u njega je uklesan grb.

Mise se održavaju na blagdan Gospe Snježne, 5. kolovoza i na Uskrsni ponedjeljak kad se obavlja i blagoslov polja.

U neposrednoj blizini kaštela, na Trgu Stjepana Radića u Marini, smještena je crkva sv. Ivana Krstitelja. Građena je vjerojatno u vrijeme zidanja utvrde i “citadele” – obrambenog zida g. 1495. ili nešto kasnije. Njezin je izgled gotičko – renesansni, a kasnije joj je dodan i sat na pročelje koje se stopilo s dijelovima zida okolnih zgrada. U crkvi je velika kamena krstionica smještena u bočnom udubljenom prostoru s kamenim lukom, kod ulaza desno. Mise se održavaju u crkvi na blagdan sv. Ivana, 24. lipnja.

Crkva je smještena uz samu prometnicu prema Trogiru na uređenom prostoru s parkom. Na ožbukanom pročelju nalazi se okrugli prozor iznad dovratka i mala preslica s jednim zvonom. Prema vizitaciji iz 18. st. crkva je imala vanjsku krstionicu, a okolo su se nalazili stećci na starim grobovima iz vremena od 14. do 16. stoljeća. Za crkvu su brinuli popovi glagoljaši. Crkva je popločana u 17. stoljeću, a radove je izveo majstor Cavaljeri. Danas se ne služe mise u toj crkvi.

Pozorac je jedno od starih sela u zaleđu sa srednjovjekovnom crkvom Gospe od anđela izgrađenom s okolnim grobljem i vjerojatno temeljito obnovljenom g. 1789. kako je upisano na dovratku. Zahvaljujući novoj preinaci, crkva je sačuvana u izvornom obliku i spašena od eventualnog propadanja. Mise su na blagdan Gospe od anđela, 2. kolovoza i na obljetnicu smrti generala Andrije Matijaša Pauka.

U zaleđu Marine nastavlja se iznimno plodno polje radi kojega su izbijali česti sukobi feudalnih pretendenata na to područje. Mjesto Svinca ima na obližnjem brdašcu izgrađenu srednjovjekovnu crkvicu i groblje. U 18. stoljeću njezin titular je bila sv. Katarina, ali je kasnije promijenjen u Sveti Juraj. Mise su na dan prvih nedjelja u mjesecu u 12 sati i na blagdan sv. Jurja, 23. travnja.

Šibenski biskup Josip Arnerić u dogovoru sa tadašnjim župnikom don Nikolom Dragičevićem odlučio je kupiti u tu svrhu česticu zemlje na mjestu zvanom Gorač. Crkva je posvećena sv. Josipu.

Zbog opasnosti od urušavanja, župnik don Jurica Petković zajedno s vjernicima Vrsina i Poljica krenuo je u kompletnu obnovu crkve i okoliša, gdje se pokazao veliki duh zajedništva. Crkva je izgrađena najvećim dijelom sredstvima vjernika i besplatnim radom Poljičana i Vrsinjana.

Nekoliko mjeseci trajali su radovi i 25. lipnja 2011.god svečano je blagoslovljena obnovljena crkva koja je zasjala u novom ruhu, a prozvana je “Golubica s Gorča”. Svete mise su svake druge i četvrte nedjelje u mjesecu i za veće blagdane.

Crkva  sv. Luke izgrađena je  u Poljicima, nekadašnjem selu zvanom Rastinić. Ime Rastinić se spominje prvi puta polovinom 13 stoljeća, u darovnici  u kojoj nasljednici stanovitog Vitače darivaju samostan sv. Dujma i sv. Nikole.  Godinu njene gradnje nažalost ne znamo.  Iznad vrata je isklesana kamena ploča s grbom trogirske obitelji Sobota.  Unutrašnjost crkve je znatno preuređena. U apsidi se nalazi kameni oltar. Iako je 1996. Godine obnovljena, i dalje se nadziru gotička obilježja iz doba kad je građena u 13. ili 14. stoljeću. Svake treće nedjelje u mjesecu redovito se u njoj obavlja služba Božja.

Prema priči koja se usmenom predajom prenosila sve do naših dana u Poljicima je bila neka kulina koja je utonula u more, a čiji se kameni nasip može uočiti i danas (u narodu je to mjesto zvano Muline). Također je ostala tradicija po kojoj je iz samostana sv. Nikole (prije sv. Dujma) pet koludrica  (časnih sestara) skočilo u more pred Turcima. Koludrice su skočile s morske hridi na rtu istočnog dijela poljičke uvale koji se i danas zove Koludraški krug ili Koludrovac. Navodno se spasila samo jedna – Jele koja je znala plivati, te je preplivala na suprotnu obalu. (Izvor: „Vinišćarski zbornik III“)

Crkva Sv. Vida smještena je na južnim obrancima sela Sevid. Crkva je  posvećena sv. Vidu,  po kojem je i samo  mjesto Sevid dobilo ime.  Najraniji podaci o Sevidu  datiraju iz XIII. Stoljeća, dok se  izravno crkva gotovo i ne spominje . Na samom lokalitetu malo je ostataka koji   pripadaju  crkvi, no pretpostavke su da su okolne ograde zidane od kamena crkve. U procesu je projekt obnove crkve sv. Vida.

Marinska kula je prepoznatljiv znak mjesta Marine. Marinska kula je izgrađena za vrijeme Mlećana u 15. stoljeću radi zaštite od napada sa kopna i mora. Da bi se obranili od napada turske vojske, Marinska Kula je proširena sa tvrđavom i gradskim bedemom koji je okruživao čitavo naselje. Marinska Kula je jedno vrijeme služila biskupu Franji Marcello kao ljetnikovac. Danas je ona pretvorena u hotel sa 4 zvjezdice. Danas Marinska kula predstavlja zasigurno najveći dragulj u kulturnoj baštini ovog kraja.

Crkva potječe iz IX. Stoljeća. Oko crkve je groblje u kojem ima stećaka i starih nadgrobnih ploča, 2000. Je otkrivena nekropola iz starohrvatskog doba.

Nešto zapadno od brda Drid, na udaljenosti 2 km od župne crkve u Marini i u sredini obronka Pliće (210 m) nalazi se špiljica sv. Jakova. Njezina je dubina oko 60 m i širina 10 m. Do nje se nalaze neistraženi ostaci antičkog grada Bausione po kojem je područje Marine dobilo prvobitno ime. Tradicionalno je misa i hodočašće na brdu Pliće na dan 1.  svibnja, iako je blagdan sv. Jakova i Filipa 3. svibnja.

Kapelica sv. Ante u Gustirni
Kapelica sv. Ivana apostola u Gustirni
Kapelica sv. Josipa u Najevima
Kapelica sv. Nedjeljice na Krivotini
Kapelica sv. Ivana Krstitelja na Vrsinama
Kapelica sv. Lucije u Najevima
Kapelica Gospe od zdravlja u Gustirni
Kapelica Srca Isusova u Najevima