Close

O nama

Općina Marina – predivna priroda, nedirnute plaže, čisto more i mnoštvo zabave za cijelu obitelj

Kontakt info

Špilja sv. Filipa i Jakova, Grota

Špilja Sv. Filipa i Jakova ili Grota smještena na jugoistočnom obronku brda Pliće, elipsastog je oblika, dužine oko 62 i širine do 19m. Dijeli se na dvije glavne prostorije: prvu poravnatog dijela dužine 22 m i širine od 12 m s dvije podzidane kosine te drugu nižu i neosvijetljenu. U glavnoj osi spilja je orijentirana sjever - jug, s ulaznim lukom prema jugu. Za danjeg je svjetla ambijent u špilji i danas mističan, jednako kao što je bio ljudima od prapovijesti. Čitava je špilja preuređena u svetište zahvaljujući kapelici i oltarima koji se u njoj nalaze. Središnjim prostorom dominira kapelica sv. Filipa i Jakova, vanjske dužine 4 metra te širine 3,4 metra, sa zidovima debljine 65 centimetara, s krovom koji se naslanja na svod špilje. Kapelica je posvećena apostolima Sv. Filipu i Jakovu čiji se kult i danas sačuvao na ovim prostorima, naročito Sv. Jakova, čije ime nosi i župna crkva. Uz kapelicu se nalazi i šest zidanih oltara, razmaknutih jedan od drugog i slobodno smještenih u prostoru, a koji su prema predaji pripadali jednom od naselja marinskog kraja. Osim kapelice i oltara u prostoriji se nalazi i zidana grobnica, te dva velika zdenca. Poviše jednog od njih nalazi se natpis pisan goticom iz 14. st.: „MAGISTER JACOBUS DE VENECIS ME FECIT“ (Majstor Jakov iz Venecije me izradio).  Ispred same špilje i u njenoj okolici danas se nalaze ostaci antičkih zidova i srednjovjekovni stećci. Antičkom razdoblju pripada portret uklesan na lijevom stupu na ulazu u špilju. Ranokršćanskom razdoblju možemo pridodati crteže Arhanđela Mihaela s krilima i kuglom s križem, te lik zmaja kako guta neko stvorenje te brojne natpise i križeve.  Spilja je svojevrstan arhiv pismenosti grafitima u kamenu, u kojem se izmjenjuju latinično pismo, gotičko kurzivno pismo, kićena slova majstora Jakova, bosančica, sve do najnovijih natpisa koji bezobzirno prekrivaju ove puno starije.

Danas kao i nekad mnoštvo hodočasnika sa srednjodalmatinskog prostora okuplja se na blagdan Sv. Filipa i Jakova (1. svibnja) u špilji. Na razini gdje je kapela Sv. Filipa i Jakova, obilazila bi se spilja, s lijeva na desno. Taj se obilazak nazivao - obilazak Svetoga kruga. Na većoj kamenoj ploči pri dnu špilje, zvanoj grob Sv. Magdalene, valjalo se protiv kostobolje i neplodnosti. U neposrednoj blizini groba Sv. Magdalene dolazilo se do tzv. prometala - skupine od tri sigasta stupa, gdje se vršio običaj provlačenja između stupova. Ako se neko nije mogao provući to je bio znak da je prošle godine mnogo sagriješio. Uz spilju je vezana i priča da je Sv. Jakov istjerao seljake sa stokom i naredio im da ondje moraju sagraditi njegov hram. Uz špilju su povezane i priče o zakopanom blagu. Mitološki korijen tih priča može se pronaći u epu o Argonautima i zlatnom tronošcu ostavljenom Hilima.

Misa i hodočašće je tradicionalno 1. svibnja.