Nakon privremenog prestanka opasnosti od Osmanlija, u 16. stoljeću izgrađena je nova župna crkva sv. Jakova izvan obrambenih zidina. Izgrađena je od kamenih ostataka obrambenih zidina u renesansnom stilu i u obliku latinskog križa sa dvije pokrajnje kapele dograđene u 19. stoljeću. Na glavnom pročelju nad portalom nalazi se kamena rozeta iznad koje se uzdiže zvonik na preslicu, s dva zvona. U crkvi su raskošni barokni oltari posvećeni sv. Jakovu s njegovom slikom i oltar sv. Blaža s njegovim kipom. U kapeli sv. Jakova postavljena je i krstionica. Na glavnom oltaru je ulje s prikazom Marijina uznesenja ispod kojega je mramorni tabernakul koji je izgradio majstor Petar Cavallieri. On je krajem 17. stoljeća napravio i dva oltara koji su posvećeni Bezgrešnom začeću i sv. Blažu.
Na posvetnoj ploči upisana je godina gradnje 1594. i godina obnove 1970. Visoko na zidu ispred svetišta je veliko raspelo, a ulaz u crkvenu lođu ispod kora za pjevače. Do svetišta na lijevoj strani nalazi se sakristija. Pod je popločan kamenim pločama ispod kojih se nalaze grobovi iz 16. stoljeća na kojima se daju iščitati neka od najstarijih marinskih prezimena. Od 18. stoljeća do danas oko crkve se nalazi i mjesno groblje, koje su mještani i trogirska općina obnovili 1898. godine. Zavjetni dan je 25. srpnja, kad je i tradicionalna svečana proslava Sv. Jakova.
